• Emina Čamdžić

PUTOPIS: BAUHAUS OD WEIMARA DO SELMANA. Dio 1/3

Autor: Emina Čamdžic, BA Dipl. Arh. MA


Cilj Bauhausa nije bio propagirati određeni tip „stila“, sistem ili dogmu, već ispoljiti živopisni utjecaj na dizajn. Walter Gropius

Bauhaus- danas svjetski poznati naziv za moderni dizajn i arhitekturu, svoje korijene ima u Weimaru. Samo neka od imena koja se vežu za Bauhaus su između ostalog: Walter Gropius, Henry van de Velde, Oskar Schlemmer, Paul Klee, Wasily Kandinsky, El Lissitzky, Marcel Breuer, Otto Lindig, Piet Mondrian, kao i kasniji direktori Bauhaus škole Hannes Mayer i Mies van der Rohe.


Međutim, koliko je fascinantan razvoj legendarnog Bauhausa, tek se može vidjeti kroz sve etape razvoja, uspone i padove koje je doživio. Upravo ta zagonetnost me je navela da se odlučim proučiti sve njegove etape i obići svaki dio Njemačke u kojem je Bauhaus djelovao, od početka do kraja. Kao Kafka "kroz svoj proces“, tako sam i ja razumjela koliko je veliko značenje i važnost Bauhausa za razvoj arhitekture, dizajna, ali i sam proces djelovanja i rada za vrijeme tadašnje politike u Njemačkoj. Kuda će Bauhaus zagonetka odvesti, tek sam shvatila nakon povratka u Sarajevo.

RANI BAUHAUS - WEIMAR 1919.-1925.

U gradu Weimar 1908. godine osnovana je prva privatna umjetnička škola, na inicijativu vojvode Wilhelma Ernsta i belgijskog secesijskog arhitekte Henry van de Velde-a. Weimar je mali grad, ali doista fascinantan. Inspiraciju u njemu našao je poznati njemački pisac J.W. Goethe, pored njega i Friedrich Schiller. Grad je borbu ovih dvaju znamenitih ličnosti okrunio statuom obojice pisaca u centru grada.

Stojeći ispred niske narandžaste zgrade Bauhaus muzeja prohladnog sunčanog jutra, razmišljam o Njemačkoj u 1919. godini. Vrijeme je to kada dolazi do erupcije impulsa u umjetnosti i dizajnu. Poznati kompozitori klasične muzike Liszt i Bach samo su neke od osoba koje je Weimar inspirisao. Kraj Prvog svjetskog rata doveo je do želje za promjenom, te za određenu grupu studenata i mentora, sjedište Weimar Republike bilo je savršena inspiracija za novo djelovanje.


Bauhaus kakav mi danas poznajemo je formiran upravo 1919. godine na inicijativu Art Nouveau arhitekte Waltera Gropius-a. Težnja Gropius-a je bila upoznati studente sa radioničkim djelovanjem kroz principe umjetnosti i zanata.


Nakon nekoliko minuta hoda od Bauhaus muzeja, dolazim pred kompleks zgrada gdje je osnovana Bauhaus škola, odnosno sadašnji Univerzitet Bauhaus. Glavna zgrada ima dva krila, a projektovao ih je Henry van de Velde. Sjesti za klupu centralne radionice sa zakrivljenom staklenom fasadom na zadnjem spratu fakulteta, bio je za mene kao povratak u prošlost.


Slika lijevo: Prva Bauhaus škola i univerzitet, i sada djeluje kao Bauhaus Univerzitet u Weimar-u. Prepoznatljivi elementi fasade, potkrovlje sa prozorima zakrivljenog oblika. Slika desno: Radionice za izradu maketa i dizajn modela

Bauhaus predstavlja stil života, kako sadašnji studenti poznate škole u Weimaru objašnjavaju. Provlačio se kroz sve dijelove života: od načina odijevanja, preko frizure, načina rada, stvaranja umjetnosti, ideja. Korijeni Bauhausa leže u spoju zanata i umjetnosti, a cilj škole je bio timski rad, arhitektura u kojoj „nestaje osobenost“.

Drugo krilo Univerziteta sa staklenom fasadom. Poznati foaje Bauhaus Univerziteta, Weimar sa freskom Oskara Schlemmer-a.

Haus am Horn. Jedini model Bauhaus kuće sa jednostavnim pravougaonim rješenjem. Nalazi se u neposrednoj blizini vikend kuće J.W.Goethe-a i postavljena je na plato kao maketa na podestu.

Početak I svjetskog rata označio je prvo odlazak Van de Velde sa mjesta direktora Weimar škole umjetnosti, a kasnije i samog Gropius-a koji je došao na njegov prijedlog na mjesto direktora Bauhaus Univerziteta Weimar. Predstavljati Bauhaus kao direktor škole nije bilo lahko, što svjedoče i informacije Bauhaus Univerziteta u Weimaru i Fondacije Bauhaus u Dessau.


VAN DE VELDE I EDVARD MUNCH


U pauzi između posjeta od Weimar-a do Dessau, odlučila sam posjetiti tadašnju izložbu Van de Velde i Edwarda Munch-a u okolini. Izložba je posvećena 150-oj godišnjici njihovih rođendana. Rad dva izvanredna umjetnika pokazuje početak 20. stoljeća kao žarište Moderne. Munch-ova poveznica počinje sa radom na porodičnom portretu Van de Velde, a time i razvoj njegovog slikarstva Moderne. Dizajn Van de Velde prikazuje detalj razrađen od kašike i posuđa, porculana do masivnog drvenog lakiranog stola i stolice. A time predstavlja dovoljan izraz posvećenosti BAUHAUS filozofiji...


155 views

Related Posts

See All

© 2016 Emina Čamdžić (Eminent.Atelier) . All rights reserved. 

Unauthorized use and/or duplication of this material without express and written permission from this site’s author/ owner is strictly prohibited.

According to EU's General Data Protection Regulation (GDPR) and all other data regulation, we are committed to protecting personal data for all.

Svako kopiranje ili korištenje podataka i materijala bez pisanog odobrenja autora / vlasnika Eminent. [Outlet/ Platform] je striktno zabranjeno.