PUTOPIS: BAUHAUS OD WEIMARA DO SELMANA. Dio 1/3

Autor: Emina Čamdžic, BA Dipl. Arh. MA

Cilj Bauhausa nije bio propagirati određeni tip „stila“, sistem ili dogmu, već ispoljiti živopisni utjecaj na dizajn. Walter Gropius

Bauhaus- danas svjetski poznati naziv za moderni dizajn i arhitekturu, svoje korijene ima u Weimaru. Samo neka od imena koja se vežu za Bauhaus su između ostalog: Walter Gropius, Henry van de Velde, Oskar Schlemmer, Paul Klee, Wasily Kandinsky, El Lissitzky, Marcel Breuer, Otto Lindig, Piet Mondrian, kao i kasniji direktori Bauhaus škole Hannes Mayer i Mies van der Rohe.

Međutim, koliko je fascinantan razvoj legendarnog Bauhausa, tek se može vidjeti kroz sve etape razvoja, uspone i padove koje je doživio. Upravo ta zagonetnost me je navela da se odlučim proučiti sve njegove etape i obići svaki dio Njemačke u kojem je Bauhaus djelovao, od početka do kraja. Kao Kafka "kroz svoj proces“, tako sam i ja razumjela koliko je veliko značenje i važnost Bauhausa za razvoj arhitekture, dizajna, ali i sam proces djelovanja i rada za vrijeme tadašnje politike u Njemačkoj. Kuda će Bauhaus zagonetka odvesti, tek sam shvatila nakon povratka u Sarajevo.

RANI BAUHAUS - WEIMAR 1919.-1925.

U gradu Weimar 1908. godine osnovana je prva privatna umjetnička škola, na inicijativu vojvode Wilhelma Ernsta i belgijskog secesijskog arhitekte Henry van de Velde-a. Weimar je mali grad, ali doista fascinantan. Inspiraciju u njemu našao je poznati njemački pisac J.W. Goethe, pored njega i Friedrich Schiller. Grad je borbu ovih dvaju znamenitih ličnosti okrunio statuom obojice pisaca u centru grada.

Stojeći ispred niske narandžaste zgrade Bauhaus muzeja prohladnog sunčanog jutra, razmišljam o Njemačkoj u 1919. godini. Vrijeme je to kada dolazi do erupcije impulsa u umjetnosti i dizajnu. Poznati kompozitori klasične muzike Liszt i Bach samo su neke od osoba koje je Weimar inspirisao. Kraj Prvog svjetskog rata doveo je do želje za promjenom, te za određenu grupu studenata i mentora, sjedište Weimar Republike bilo je savršena inspiracija za novo djelovanje.

Bauhaus kakav mi danas poznajemo je formiran upravo 1919. godine na inicijativu Art Nouveau arhitekte Waltera Gropius-a. Težnja Gropius-a je bila upoznati studente sa radioničkim djelovanjem kroz principe umjetnosti i zanata.

Nakon nekoliko minuta hoda od Bauhaus muzeja, dolazim pred kompleks zgrada gdje je osnovana Bauhaus škola, odnosno sadašnji Univerzitet Bauhaus. Glavna zgrada ima dva krila, a projektovao ih je Henry van de Velde. Sjesti za klupu centralne radionice sa zakrivljenom staklenom fasadom na zadnjem spratu fakulteta, bio je za mene kao povratak u prošlost.

Slika lijevo: Prva Bauhaus škola i univerzitet, i sada djeluje kao Bauhaus Univerzitet u Weimar-u. Prepoznatljivi elementi fasade, potkrovlje sa prozorima zakrivljenog oblika. Slika desno: Radionice za izradu maketa i dizajn modela

Bauhaus predstavlja stil života, kako sadašnji studenti poznate škole u Weimaru objašnjavaju. Provlačio se kroz sve dijelove života: od načina odijevanja, preko frizure, načina rada, stvaranja umjetnosti, ideja. Korijeni Bauhausa leže u spoju zanata i umjetnosti, a cilj škole je bio timski rad, arhitektura u kojoj „nestaje osobenost“.

Drugo krilo Univerziteta sa staklenom fasadom. Poznati foaje Bauhaus Univerziteta, Weimar sa freskom Oskara Schlemmer-a.

Haus am Horn. Jedini model Bauhaus kuće sa jednostavnim pravougaonim rješenjem. Nalazi se u neposrednoj blizini vikend kuće J.W.Goethe-a i postavljena je na plato kao maketa na podestu.

Početak I svjetskog rata označio je prvo odlazak Van de Velde sa mjesta direktora Weimar škole umjetnosti, a kasnije i samog Gropius-a koji je došao na njegov prijedlog na mjesto direktora Bauhaus Univerziteta Weimar. Predstavljati Bauhaus kao direktor škole nije bilo lahko, što svjedoče i informacije Bauhaus Univerziteta u Weimaru i Fondacije Bauhaus u Dessau.

VAN DE VELDE I EDVARD MUNCH

U pauzi između posjeta od Weimar-a do Dessau, odlučila sam posjetiti tadašnju izložbu Van de Velde i Edwarda Munch-a u okolini. Izložba je posvećena 150-oj godišnjici njihovih rođendana. Rad dva izvanredna umjetnika pokazuje početak 20. stoljeća kao žarište Moderne. Munch-ova poveznica počinje sa radom na porodičnom portretu Van de Velde, a time i razvoj njegovog slikarstva Moderne. Dizajn Van de Velde prikazuje detalj razrađen od kašike i posuđa, porculana do masivnog drvenog lakiranog stola i stolice. A time predstavlja dovoljan izraz posvećenosti BAUHAUS filozofiji...