Pametni gradovi
- Author: Emina Helić Čamdžić
- Jun 3, 2020
- 4 min read
Updated: Feb 18
Autor rada: Emina Čamdžic, BA Dipl. Arh. MA
Šta predstavlja pametni grad? Grad prekriven wi-fi pristupom, internet podacima i elektronikom ili nešto sasvim drugo? Zdrav grad? Grad koji diše? Grad koji svojim građanima produžava, a ne skraćuje život?
Ubrzani rast populacije na planeti Zemlji znači da će sve više i više ljudi živjeti u gradovima. Trenutno 54% svjetske populacije živi u urbanim područjima, postotak za koji se prema podacima smatra da će narasti na 66% do 2050. godine. Evidentno na primjerima Indije, Kine i Nigerije. Promjene se dešavaju na nekoliko nivoa, to su mega-gradovi i mala urbana gradska područja, a utječu na ekonomski razvoj, stanovanje, zdravlje stanovništva i javni transport.
Uspješno urbano planiranje gdje je akcenat na samoodrživosti, elektrifikaciji i javnom prevozu spada u ključ održive i uspješne urbanizacije. Kinezima koji se bore sa zagađenjem bliskim ovim našim, došlo je do grla i do relizacije da se nešto mora učiniti, da su promjene neizbježne.
Prema SZO ( Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji), sve iznad 20 mikrograma čestica zagađenja u metru kubnom predstavlja direktnu štetu ljudskom zdravlju. Utječe na osobe s blagim i hroničnim bolestima, npr. na osobe sa astmom, bronhitisom, a posebno na djecu i starije.
Kao rezultat ovog saznanja i situacije u kojoj 993 mikrograma toksičnih čestica u zraku gradova kao sto je Peking, Kina se probudila i traži rješenje. Predsjednik Kine je na konferenciji COP21 izjavio da “ ovo nije ciljna tačka, već nova početna tačka… Države moraju tražiti najbolja moguća rješenja za ovaj problem”. I dok se Kina budi i nastoji naći rješenje, neki gradovi su već ‘smart’.
Helsinkijev prijedlog ‘mobilnosti po potrebi’ za javni gradski prevoz se čini kao dobar početak transformacije grada u pametni grad. Mobilnost po potrebi jeste plan javnog gradskog prevoza usmjeren ka korisnicima, vremenu najvećih gužvi, najčešćih destinacija i najbržeg mogućeg prevoza bilo kojim javnim prevoznim sredstvom do određene destinacije.
Foto od Eminent Atelier
Ovime je Finska započela svoj ambiciozni plan za grad bez automobila do 2020, u težnji da riješi problem mobilnosti, infrastrukture i ekoloških zagađenja. Cilj ovog sistema je da služi novoj ‘konektovanoj/ Insta’ generaciji da stignu na vrijeme do mjesta odredišta, dok su u isto vrijeme ekološki osviješteni.
Na drugoj strani svijeta, Singapur ima plan postati samoodrživi grad, željan novih inovacija kao grad za sve, sa nevjerovatnim potencijalom koji već posjeduje.
U Golfskom zaljevu, Dubai - grad koji je bio domaćin Expo 2020 je sve što podrazumijeva inovaciju i samoodrživost u svakom smislu. U njegovoj neposrednoj blizini se nalazi i Masdar city, grad sagrađen planski u skladu po principima energetske efikasnosti. Ima dovoljno uske ulice da se smanji korištenje klima uređaja unutar građevina, prevoz bez upotrebe goriva i koristi planska rješenja za najbolju pristupačnost određenim funkcijama.
A gdje smo mi?
Ono sto se dešava u ovim gradovima jeste da je nivo zagađenja ogroman. Svi se gušimo u smogu. Prema informacijama sa stranica koje se bave istraživanjem zagađenosti zraka u BiH, čestice dosegle nivo do 600 mikrograma, preko 800 mikrograma, do 430 mikrograma, dosežu nivo od 460 mikrograma, nešto manje zagađenosti, dok u mnogim dijelovima BH još uvijek stanice za mjerenje ne postoje ili nemaju automatski pokazivač podataka. I šta poduzimamo?
Imamo li mi ‘smart’/ pametni grad? Ne. Imamo zagađene gradove. Imamo stanovnike koji ne izlaze na ulice, jer je to opasno po njihovo zdravlje. Osnovne i srednje škole su bile prinuđene da daju raspust svojim učenicima u vrijeme najveće koncentracije štetnih čestica u zraku.
Foto od Eminent Atelier
Postoje li adekvatne mjere aktivnosti za budućnost? Da li su Zakon o zaštiti zraka/ vazduha I Zakon o zaštiti okoliša/ životne sredine i strategije samog monitoringa dovoljni?
Trebamo li uvesti informisanje o stanju okoliša putem smartfon aplikacija kakve postoje u Skoplju, uvesti vrijeme u kojem je osim javnog prijevoza zabranjen automobilski saobraćaj, da bi se probudila svijest o stanju okoline?
Možda bismo trebali početi sa slijedećim koracima:
1. Priznati da imamo problem
2. Postaviti taj problem na zdravu osnovu želje da ga riješimo zajednički
3. Napraviti plan i staviti ga u upotrebu
4. I pri tome ne zaboraviti kakvu ulogu imaju i građevinci i arhitekte.
Pametni grad je moderan grad koji odgovara našem stoljeću. Ali to je grad koji je u službi svojih građana. Grad koji nije samo dobro povezan, nego i dobro zaštićen od zagađenja i dobro izgrađen da ne podstiče zagađenje. Zadatak arhitekata je da uvijek drže oko na budućnost grada i građana. Da nikada ne zaboravimo da grad može da raste samo ako može da diše. A s njime i njegovi građani. To je ‘smart’. To je pametni grad u svakom smislu te riječi.
Smart City
Let’s think about Smart Cities, which incorporate key elements of energy efficiency and adhere to quality standards for building construction according to technical architectural regulations. In today's generation, where electricity consumption is high, energy in buildings is essential. Customers and residents now can easily recognise the importance of architecture and construction in Smart city projects, while therefore renovations have become simpler to undertake.
Not only does architecture for new buildings and renovations include energy and other installations, the energy and climate architecture is now becoming a standard in projects, prompting homeowners to seek solutions to reduce housing bills and keep their household climate as per standard and comfortable for residing.
For example, the addition of solar panels to building roofs, and addition of roof windows for more sunlight, the restoration of buildings with thermal insulation for better thermal comfort, replacement of windows with new windows in buildings are a few of those solutions. While architecture can serve as an energy system, solar photovoltaic panels reduce energy demands by generating electricity on-site and the PV system consists of solar modules made up of numerous solar cells that produce electrical power.
Ultimately, smart growth is about creating a balanced approach that harmonises economic development, social equity, and the environment in Bosnia and Herzegovina. This calls for collaboration among various stakeholders, including the government, private organisations, and civil society organisations, to further develop and implement effective policies and practices.
Smart city means using alternative energy resources such as solar energy, wind energy and geothermal energy. Smart city uses significant aspects of energy efficiency, standards of quality constructed buildings according to technical regulations for building design, area of sustainable recovery and development with reduction of climate effects, consciousness about plastic production, forests, water and energy, photovoltaic cells and solar collectors.
As the term "smart city" becomes popular and trendy, the way cities become smart using innovations, ideas with services or products must create equal and enough payed quality work opportunities while caring for the environment.
