• Emina Čamdžić

Pametni gradovi

Autor rada: Emina Čamdžic, BA Dipl. Arh. MA


Šta predstavlja pametni grad? Grad prekriven wi-fi pristupom, internet podacima i elektronikom ili nešto sasvim drugo? Zdrav grad? Grad koji diše? Grad koji svojim građanima produžava, a ne skraćuje život?

Ubrzani rast populacije na planeti Zemlji znači da će sve više i više ljudi živjeti u gradovima. Trenutno 54% svjetske populacije živi u urbanim područjima, postotak za koji se prema UN podacima smatra da će narasti na 66% do 2050. godine. Ovo je prema UN, evidentno na primjerima Indije, Kine i Nigerije. Promjene se dešavaju na nekoliko nivoa, to su mega-gradovi i mala urbana gradska područja, a utječu na ekonomski razvoj, stanovanje, zdravlje stanovništva i javni transport.

Uspješno urbano planiranje gdje je akcenat na samoodrživosti, elektrifikaciji i javnom prevozu spada u ključ održive i uspješne urbanizacije. Nedavno je objavljen novinski članak u Wired o tome da se Kina kao i njihova novinska agencija Global Times pozivaju na promjene u ekološkim mjerama. Kinezima koji se bore sa zagađenjem bliskim ovim našim, došlo je do grla i do relizacije da se nešto mora učiniti, da su promjene neizbježne.

Prema SZO ( Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji), sve iznad 20 mikrograma čestica zagađenja u metru kubnom predstavlja direktnu štetu ljudskom zdravlju. Utječe na osobe s blagim i hroničnim bolestima, npr. na osobe sa astmom, bronhitisom, a posebno na djecu i starije.

Kao rezultat ovog saznanja i situacije u kojoj 993 mikrograma toksičnih čestica u zraku gradova kao sto je Peking, Kina se probudila i traži rješenje. Predsjednik Kine je na konferenciji COP21 rekao da “ ovo nije ciljna tačka, već nova početna tačka… Države moraju tražiti najbolja moguća rješenja za ovaj problem”. I dok se Kina budi i nastoji naći rješenje, neki gradovi su već ‘smart’.

Helsinkijev prijedlog ‘mobilnosti po potrebi’ za javni gradski prevoz se čini kao dobar početak transformacije grada u pametni grad. Mobilnost po potrebi jeste plan javnog gradskog prevoza usmjeren ka korisnicima, vremenu najvećih gužvi, najčešćih destinacija i najbržeg mogućeg prevoza bilo kojim javnim prevoznim sredstvom do određene destinacije.

Ovime je Finska započela svoj ambiciozni plan za grad bez automobila do 2020, u težnji da riješi problem mobilnosti, infrastrukture i ekoloških zagađenja. Cilj ovog sistema je da služi novoj ‘konektovanoj/ Insta’ generaciji da stignu na vrijeme do mjesta odredišta, dok su u isto vrijeme ekološki osviješteni.

Na drugoj strani svijeta, Singapur ima plan postati samoodrživi grad, željan novih inovacija kao grad za sve, sa nevjerovatnim potencijalom koji već posjeduje.

U Golfskom zaljevu, Dubai- grad domaćin Expo 2020 je sve što podrazumijeva inovaciju i samoodrživost u svakom smislu. U njegovoj neposrednoj blizini se nalazi i Masdar city, grad sagrađen planski u skladu po principima energetske efikasnosti. Ima dovoljno uske ulice da se smanji korištenje klima uređaja unutar građevina, prevoz bez upotrebe goriva i koristi planska rješenja za najbolju pristupačnost određenim funkcijama.

A gdje smo mi? Sarajevo. Zenica. Doboj. Tuzla. Banja Luka.

Ono sto se dešava u ovim gradovima jeste da je nivo zagađenja ogroman. Svi se gušimo u smogu. Prema informacijama sa stranica koje se bave istraživanjem zagađenosti zraka u BiH kao npr. Hidrometeo, u Sarajevu su čestice dosegle nivo do 600 mikrograma, u Tuzli preko 800 mikrograma, u Zenici do 430 mikrograma, u Bijeljini dosežu nivo od 460 mikrograma, u Prijedoru je stanje nešto manje zagađenosti, dok u mnogim dijelovima BH jos uvijek stanice za mjerenje ne postoje ili nemaju automatski pokazivač podataka. I šta poduzimamo?

U decembru 2015. godine je u KS (Kantonu Sarajevo) donešen zakon prema kojem automobili proizvedeni prije više od 14 godina ne smiju da se upotrebljavaju zbog štetnih čestica koje ispuštaju.

Imamo li mi ‘smart’/ pametni grad? Ne. Imamo zagađene gradove. Imamo stanovnike koji ne izlaze na ulice, jer je to opasno po njihovo zdravlje. Osnovne i srednje škole su bile prinuđene da daju raspust svojim učenicima u vrijeme najveće koncentracije štetnih čestica u zraku.

Postoje li adekvatne mjere aktivnosti za budućnost? Da li su Zakon o zaštiti zraka/ vazduha I Zakon o zaštiti okoliša/ životne sredine i strategije samog monitoringa dovoljni?

Trebamo li uvesti informisanje o stanju okoliša putem smartfon aplikacija kakve postoje u Skoplju, uvesti vrijeme u kojem je osim javnog prijevoza zabranjen automobilski saobraćaj, da bi se probudila svijest o stanju okoline?

Možda bismo trebali početi od Pariza i COP 21 sa slijedećim koracima:

1. Priznati da imamo problem

2. Postaviti taj problem na zdravu osnovu želje da ga riješimo zajednički

3. Napraviti plan i staviti ga u upotrebu

4. I pri tome ne zaboraviti kakvu ulogu imaju i građevinci i arhitekte.

Pametni grad je moderan grad koji odgovara našem stoljeću. Ali to je grad koji je u službi svojih građana. Grad koji nije samo dobro povezan, nego i dobro zaštićen od zagađenja i dobro izgrađen da ne podstiče zagađenje. Zadatak arhitekata je da uvijek drže oko na budućnost grada i građana. Da nikada ne zaboravimo da grad može da raste samo ako može da diše. A s njime i njegovi građani. To je ‘smart’. To je pametni grad u svakom smislu te riječi.

Ovaj tekst je iz 2015. godine i još uvijek je relevantan, a preuzet je sa mog bloga bh-arch.blogspot.ba (bh-architecture).


35 views

Related Posts

See All

© 2016 Emina Čamdžić (Eminent.Atelier) . All rights reserved. 

Unauthorized use and/or duplication of this material without express and written permission from this site’s author/ owner is strictly prohibited.

According to EU's General Data Protection Regulation (GDPR) and all other data regulation, we are committed to protecting personal data for all.

Svako kopiranje ili korištenje podataka i materijala bez pisanog odobrenja autora / vlasnika Eminent. [Outlet/ Platform] je striktno zabranjeno.